Jelena Jureša | Stvaraoci u rezidenciji | Kamov Residency

Foto: Bea Borgers

• Biografija
• O projektu
• Organizator

• Jelena Jureša

  Jelena Jureša je vizualna umjetnica i filmska autorica. Opsežno se bavila pitanjima kulturnog identiteta, roda, politike sjećanja i zaborava kroz film, videoinstalaciju, fotografiju i tekst. U svojim radovima povezuje pojedinačne priče s kolektivnim procesima sjećanja i zaborava. Tijekom proteklih nekoliko godina, njezino istraživanje i usredotočenost na prakse ugnjetavanja - kako one djeluju i upliću nas u sustave nasilja - rezultiralo je multidisciplinarnom umjetničkom putanjom koja je, na različitim razinama, politička koliko i osobna. Jureša predaje na Kraljevskoj akademiji vizualnih umjetnosti u Gentu (Academy of Fine Arts, KASK) u Gentu, gdje ujedno i radi na svojem postdoktorskom projektu pod nazivom „Revolt! On a Refusal to Sing—Thinking Resistance Through Music, Waste and Complicity“.

• 01.-07.03.2024.

  Kao i njeni prethodni eksperimentalni filmski i video radovi, posljednji projekt Jelene Jureše nadovezuje se na dugogodišnju istraživačku i interdisciplinarnu putanju, te na interes autorice za suradnju s izvedbenim umjetnicima. Eksperimentalni film i filmska instalacija Ne shvaćajte to osobno/Don’t Take It Personally je promišljanje o suptilnim promjenama u ponašanju pojedinca i grupe tijekom društvenih previranja. Rad istražuje spektar ljudskih odgovora, od banalnosti zla do suučesništva, sve kroz optiku ljudske ravnodušnosti. Koristeći longue durée pristup, autorica istražuje društvene rascjepe povezujući sadašnji trenutak s povijesno i kulturno značajnim pokretima poput sjevernoeuropske renesanse i “nizozemskog zlatnog doba” – razdoblja koje obilježava novi društveni poredak usko isprepleten s poviješću kapitalizma, kolonijalizma, pojavom privatnog vlasništva i slavljenjem individualizma. Oslanjajući se na dva ulomka iz knjige eseja Dubravke Ugrešić, djelo je rezultat suradnje s nizozemsko-indonezijskom step plesačicom i glazbenicom Marije Nie te hrvatskim skladateljima i glazbenicima Alenom Sinkauzom i Nenadom Sinkauzom.

  Projekt je u fazi produkcije.

• Muzej moderne i suvremene umjetnosti

  → www.mmsu.hr

  MMSU, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci osnovan je 1948. godine. Od samih početaka Muzej je programima poput prvih skupnih izložbi suvremene umjetnosti u Jugoslaviji, koje su se pod nazivom "Riječki salon" održavale 1954. do 1963., " Biennala mladih umjetnika Jugoslavije", 1960. do 1991., "Biennala mladih umjetnika Mediterana", 1993. - 1997., trodijelnog istraživačko-izložbenog projekta koji daje pregled arhitekture moderne, secesije i historicizma u Rijeci, dovršenoga u razdoblju 1996. - 2003., te "Međunarodne izložbe crteža", koja se redovito održavala od 1968. do 2013., izgradio reputaciju jedne od najprestižnijih institucija na području vizualnih umjetnosti u Hrvatskoj.
  Zbog opće kvalitete rada MMSU je povjeravana prezentacija hrvatske umjetnosti i umjetnika na prestižnim međunarodnim manifestacijama kao što su Venecijanski biennale 1997. (Dalibor Martinis), Biennale u Sao Paolu 2004. (Zlatko Kopljar), Venecijanski Bijenale 2007. (Ivana Franke), 12. venecijanski bijenale – Međunarodna izložba arhitekture 2010. itd. 

  Od 2008. do kolovoza 2011. MMSU je suorganizator projekta X-OP Exchange of art operators and producers, u okviru programa Europske unije Program Kultura (2007.-2013.). Od 2010. do 2013. Muzej je bio partner u projektu Europeana / Digitising Contemporary Art (DCA), zatim partner u projektima Soft Control i Password Printmaking (2012.–2016.) te nositelj europskog projekta Smuggling anthologies (2012.–2015.). MMSU je od 2016. do 2020. godine bio uključen u europksi projekt Risk Change, a od 2019. do 2020. nositelj projekta Europskog socijalnog fonda Kultura dopolavora – jučer, danas, sutra.

  Fundus MMSU-a danas obuhvaća više od 8.000 umjetnina koje pokrivaju razdoblje od kraja 19. st. do danas. Od 2017. godine Muzej djeluje u novoj zgradi na adresi Krešimirova 26c u ex-kompleksu Rikard Benčić. Na novoj lokacije održane su značajne izložbe u sklopu pretprograma i programa Rijeke 2020 - Europske prijestolnice kulture poput Tomislav Gotovac: Anticipator kriza - kuda idemo ne pitajte (2017.), Vlado Martek: Izložba s više naslova i Goran Petercol: Ne brini o poetici, ona će doći sama u 2019. i David Maljković: S kolekcijom u 2020..