Benedetta Casini | Stvaraoci u rezidenciji | Kamov Residency

Benedetta Casini

Benedetta Casini (Bologna, 1991.) nezavisna je kustosica i istraživačica. Trenutačno djeluje kao direktorica exibart latam, digitalne platforme usmjerene na suvremenu latinoameričku umjetnost. Od 2017. godine članica je kustoskog odbora BIENALSUR-a.

Godine 2025. kurirala je disperzirani izložbeni projekt Invocations, održan na više lokacija u Rimu i Milanu u sklopu 5. izdanja BIENALSUR-a. Godine 2024. odabrana je za kustosicu na rezidenciji u Museo Novecento (Firenca).

Godine 2022. dobila je Istraživačku stipendiju Lucio Fontana, koju dodjeljuju Zaklada Lucio Fontana i Zaklada Giorgio Cini. Surađivala je s institucijama kao što su MADRE (Napulj), MACBA (Barcelona), MAXXI (Rim) i Kraljevska španjolska akademija u Rimu. Među njezinim publikacijama ističe se Out of Place: The Territory of Art as a Space of Exception.

10.-15.02.2026.

Nakon kustoskog angažmana na site-specific izložbenim projektima u Zagrebu u okviru 4. i 5. izdanja BIENALSUR-a, Benedetta Casini nastoji dodatno istražiti hrvatski umjetnički kontekst kroz kustosku rezidenciju u MMSU-u. Ova rezidencija predstavlja ključnu priliku za produbljivanje kontinuirane istraživačke linije razvijane u dijalogu s gradom i njegovom umjetničkom scenom.

Tijekom rezidencije Casini namjerava blisko surađivati s umjetnicima koji aktivno djeluju u regiji kroz posjete ateljeima, kao i razvijati odnose s institucionalnim i nezavisnim kulturnim prostorima koji djeluju u gradu. Središnji fokus rezidencije bit će istraživanje povijesti muzeja, njegovih zbirki i njihove uloge u oblikovanju narativa povijesti hrvatske umjetnosti, shvaćene unutar šireg regionalnog i transnacionalnog okvira.

Smještanjem suvremenih umjetničkih praksi u odnos prema povijesnim linijama i institucionalnim kontekstima, rezidencija u MMSU-u zamišljena je kao prostor kritičkog istraživanja, razmjene i dugoročne suradnje. Znanja razvijena kroz ovaj proces poslužit će kao temelj za buduće kustoske projekte i potencijalne suradnje s BIENALSUR-om, doprinoseći izgradnji trajnih dijaloga između hrvatske umjetničke produkcije i širih međunarodnih mreža.

Muzej moderne i suvremene umjetnosti

→ www.mmsu.hr

MMSU, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci osnovan je 1948. godine. Od samih početaka Muzej je programima poput prvih skupnih izložbi suvremene umjetnosti u Jugoslaviji, koje su se pod nazivom "Riječki salon" održavale 1954. do 1963., " Biennala mladih umjetnika Jugoslavije", 1960. do 1991., "Biennala mladih umjetnika Mediterana", 1993. - 1997., trodijelnog istraživačko-izložbenog projekta koji daje pregled arhitekture moderne, secesije i historicizma u Rijeci, dovršenoga u razdoblju 1996. - 2003., te "Međunarodne izložbe crteža", koja se redovito održavala od 1968. do 2013., izgradio reputaciju jedne od najprestižnijih institucija na području vizualnih umjetnosti u Hrvatskoj.
Zbog opće kvalitete rada MMSU je povjeravana prezentacija hrvatske umjetnosti i umjetnika na prestižnim međunarodnim manifestacijama kao što su Venecijanski biennale 1997. (Dalibor Martinis), Biennale u Sao Paolu 2004. (Zlatko Kopljar), Venecijanski Bijenale 2007. (Ivana Franke), 12. venecijanski bijenale – Međunarodna izložba arhitekture 2010. itd. 

Od 2008. do kolovoza 2011. MMSU je suorganizator projekta X-OP Exchange of art operators and producers, u okviru programa Europske unije Program Kultura (2007.-2013.). Od 2010. do 2013. Muzej je bio partner u projektu Europeana / Digitising Contemporary Art (DCA), zatim partner u projektima Soft Control i Password Printmaking (2012.–2016.) te nositelj europskog projekta Smuggling anthologies (2012.–2015.). MMSU je od 2016. do 2020. godine bio uključen u europksi projekt Risk Change, a od 2019. do 2020. nositelj projekta Europskog socijalnog fonda Kultura dopolavora – jučer, danas, sutra.

Fundus MMSU-a danas obuhvaća više od 8.000 umjetnina koje pokrivaju razdoblje od kraja 19. st. do danas. Od 2017. godine Muzej djeluje u novoj zgradi na adresi Krešimirova 26c u ex-kompleksu Rikard Benčić. Na novoj lokacije održane su značajne izložbe u sklopu pretprograma i programa Rijeke 2020 - Europske prijestolnice kulture poput Tomislav Gotovac: Anticipator kriza - kuda idemo ne pitajte (2017.), Vlado Martek: Izložba s više naslova i Goran Petercol: Ne brini o poetici, ona će doći sama u 2019. i David Maljković: S kolekcijom u 2020..