Bojan Dmitrović Krištofić | Stvaraoci u rezidenciji | Kamov Residency

Bojan Dmitrović Krištofić

Bojan Dmitrović Krištofić (Zagreb, 1987.) je dizajner i pisac. Magistrirao je dizajn vizualnih komunikacija na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu 2012; a od 2022. polazi Doktorski studij povijesti umjetnosti, kulturne baštine i vizualne kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s temom umjetničkih događaja u javnom prostoru Novog Zagreba tijekom drugog poraća. Bio je dugogodišnji član uredništva Zareza, dvotjednika za kulturna i društvena pitanja, a likovne kritike, osvrte i prikaze je objavljivao u više medija za kulturu u Hrvatskoj i regiji.

Danas redovito piše za tjednik Novosti, a povremeno za portal Kulturpunkt i emisiju Triptih na HR3. Bavi se i istraživačkim i kustoskim radom. Bio je stipendist javne zaklade Akademie Schloss Solitude u grupi za međunarodnu književnost 2018. Nagradu Postscriptum za književnost na društvenim mrežama primio je 2017., a nagrađeni rukopis objavljen je kao prva knjiga poezije Makroorganizmi (Jesenski&Turk, 2018./'19; Petikat, 2022/'23.). Knjiga Krajolik i kralježnica uslijedila je 2022./'23. (Biblioteka Poezije HDP-a). Danas radi za Srpsko narodno vijeće kao jedan od urednika u kulturi na audiovizualnom kanalu VIDA TV.

Objavio je i dva samizdata: U međuvremenu; u (sa Svenom Sorićem i Hrvojem Spudićem, 2017. i 2022.) i The Bicycle Chronicles (prijevod: Vinko Zgaga, 2018.).

Od 2013. do 2015. redovito je surađivao s Hrvatskim dizajnerskim društvom, prvo kao asistent voditelja HDD galerije Marka Goluba, a zatim kao član organizacijskog tima Dana D, međunarodnog festivala dizajna. Od 2015. do 2017. bio je zaposlen u Superstudio Design Projects, gdje je suorganizirao i festival Design District Zagreb, za što je tim primio Veliku nagradu HDD-a 2016.

Istaknuo se i kao dizajner naslovnica knjiga (Ciganin, ali najljepši Kristiana Novaka, Sotonski tango Lászla Krasznahorkaija, Pozdrav fanaticima Amosa Oza i druge).

Bio je i suurednik emisije Radio Borba Mreže antifašistkinja Zagreba na Radiju Student i suurednik portala www.maz.hr. Bio je stalni suradnik Umjetničke organizacije Atelijeri Žitnjak kao voditelj Galerije AŽ od 2019. do 2023. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskog dizajnerskog društva, Hrvatskog društva pisaca, Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (HS AICA) i Mreže antifašistkinja Zagreba

Književna rezidencija

01.-15.10.2025.

Iz motivacijskog pisma: 

"Naslovna misao, prisutna kao stih i u jednoj pjesmi, rabi kao metafora za fenomen roditeljstva i to iz perspektive muškarca i očekivanja koja sam sebi zadaje od svoje uloge, a time i ograničenja koja svakako potiču osjećaje ne samo tjeskobe, nego ponajprije svojevrsne nedostatnosti i nedoraslosti misiji što se uvijek odvija s brigom u podsvijesti, i to ne samo kao osjećajem spram djeteta već i očevim permanentnim stanjem, kojim pak treba neprekidno ovladavati da bi se kao otac i ostvario. Naravno, promišljanje vlastite očinske uloge nužno vodi do želje za izgradnjom komunikacije s (mrtvim) ocem da bi se od njega opet učilo, a tu se (u mom, tj. njegovom slučaju, i o tome govori primarno drugi ciklus pjesama) kao nezaobilazno javlja njegovo hipijevsko kontrakulturno nasljeđe, koje je svojedobno preobrazilo i prostore gdje se moje roditeljstvo i život danas odvijaju (četvrti Trnje te Novi Zagreb Istok i Zapad u Zagrebu)."

Gradska knjižnica Rijeka

Gradska knjižnica Rijeka središnja je narodna knjižnica grada Rijeke i matična knjižnica za narodne i školske knjižnice Primorsko-goranske županije. Ona je informacijsko, obrazovno, kulturno, komunikacijsko i socijalno središte.  GKR je nezaobilazno mjesto javnog, otvorenog, slobodnog društva te stjecište novih ideja; jednako dostupna svima. Istovremeno Knjižnica je izvorište vrijednosti i poticaja za unaprjeđenje kvalitete života i razvoj potencijala pojedinca i društva.

Misija Gradske knjižnice Rijeka je:

• omogućiti svim građanima, prvenstveno Rijeke i Primorsko-goranske županije, opismenjavanje, čitanje, učenje, obrazovanje; obaviještenost, jačanje osobnih kulturnih, duhovnih i demokratskih potencijala, upoznavanje i korištenje dobrobiti novih tehnologija, kreativno i kvalitetno provođenje slobodnog vremena, i to bez obzira na njihovu dob, spol i rod, društveni status, naciju, vjeru, rasu ili bilo koja druga obilježja
• biti potpora društvenom uključivanju svih marginaliziranih skupina građana
• promicati hrvatsku i zavičajnu književnost i jezik te kulturne vrijednosti općenito
• jačati vrijednosti multikulturalnog društva
• poticati informacijsku pismenost i upoznavanje s novitetima u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama radi smanjivanja digitalne nejednakosti