Bojan Mucko | Stvaraoci u rezidenciji | Kamov Residency

Bojan Mucko

Bojan Mucko (Varaždin, 1983.) diplomirao je filozofiju, etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu (2013.) te animirani film i nove medije na Likovnoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu (2014). Školu dokumentarnog filma RESTART završava 2015. godine. Interesiraju ga dodirna polja antropologije i socijalno angažirane suvremene umjetnosti. Kao samostalni multimedijski umjetnik izlagao je na brojnim grupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Dio je europske umjetničke platforme Corners of Europe fokusirane na interdisciplinaran rad s marginaliziranim lokalnim zajednicama (u organizaciji centra za nezavisnu kulturu i mlade, POGON). U periodu od 2014. do 2019. godine radi kao novinar, vanjski suradnik televizijskih emisija Znanstveni krugovi (HRT1), Transfer (HRT3), PRIZMA – multinacionalni magazin (HRT1), 2020 za Rijeku (HRT3). Autor je i montažer 30-ak televizijskih priloga iz područja znanosti, umjetnosti i manjinskih pitanja. Od 2011.do 2019. radi kao selektor filmskog programa i moderator diskusija na međunarodnom festivalu etnografskog filma ETNOFILm. Od 2017. do 2019. godine voditelj je projekta Marginalnost / Točka komunikacije baziranog na radionicama građanskog osnaživanja stanovnika getoiziranih zagrebačkih romskih naselja umjetničkim i antropološkim alatima (Galerija GMK).

Kao gostujući predavač Odjela za etnologiju i antropologiju u Zadru, 2019. izvodi kolegij Vizualna kultura (nositeljica izv. prof. dr. sc. Senke Božić-Vrbančić). Student je poslijediplomskog studija etnologije i antropologije Sveučilištu u Zadru (pod mentorstvom dr. sc. Marijane Hameršak). Od 2020. radi kao doktorand na Institutu za etnologiju i folkloristiku na projektu Europski režim iregulariziranih migracija na periferiji: od etnografije do pojmovnika (ERIM) koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

07.-19.12.2022.

Bojan Mucko trenutno je kao doktorand zaposlen na Institutu za etnologiju i folkloristiku na projektu Europski režim iregulariziranih migracija na periferiji: od etnografije do pojmovnika (ERIM), koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Na rezidenciju u Rijeku dolazi u trenutku kada se u samom susjedstvu Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, na željezničkom kolodvoru, formirao tranzitni punkt za migrante, a Rijeka postala stanica nove migrantske rute. Umjetnik je kao istraživač i u suradnji s promigrantskim grupama 2020. godine boravio u Unsko-sanskom kantonu u BiH, gdje je humanitarna pomoć bila kriminalizirana, pa su tako i volonteri i ljudi u pokretu dijelili status ilegalnosti. Za boravka na terenu spontanim dnevničkim bilježenjem prikupio je fotografske i video materijale, a odnose se na iregulariziranu svakodnevicu ljudi u pokretu koji su ostali zaglavljeni s vanjske strane granica Europske unije. Tijekom boravka na rezidenciji, Bojan Mucko posvećuje se vizualnom aspektu istraživanja i strukturira ga kao materijal za izlaganje.

U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti predstavit će dio vizualnih materijala, koji uključuju prizore protesta glađu u kampu i druženja uz večeru, s ciljem preispitivanja različitih modusa vizualne reprezentacije. Projekcije će biti praćene esejističkim izlaganjem uz diskusiju.

Muzej moderne i suvremene umjetnosti

→ www.mmsu.hr

MMSU, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci osnovan je 1948. godine. Od samih početaka Muzej je programima poput prvih skupnih izložbi suvremene umjetnosti u Jugoslaviji, koje su se pod nazivom "Riječki salon" održavale 1954. do 1963., " Biennala mladih umjetnika Jugoslavije", 1960. do 1991., "Biennala mladih umjetnika Mediterana", 1993. - 1997., trodijelnog istraživačko-izložbenog projekta koji daje pregled arhitekture moderne, secesije i historicizma u Rijeci, dovršenoga u razdoblju 1996. - 2003., te "Međunarodne izložbe crteža", koja se redovito održavala od 1968. do 2013., izgradio reputaciju jedne od najprestižnijih institucija na području vizualnih umjetnosti u Hrvatskoj.
Zbog opće kvalitete rada MMSU je povjeravana prezentacija hrvatske umjetnosti i umjetnika na prestižnim međunarodnim manifestacijama kao što su Venecijanski biennale 1997. (Dalibor Martinis), Biennale u Sao Paolu 2004. (Zlatko Kopljar), Venecijanski Bijenale 2007. (Ivana Franke), 12. venecijanski bijenale – Međunarodna izložba arhitekture 2010. itd. 

Od 2008. do kolovoza 2011. MMSU je suorganizator projekta X-OP Exchange of art operators and producers, u okviru programa Europske unije Program Kultura (2007.-2013.). Od 2010. do 2013. Muzej je bio partner u projektu Europeana / Digitising Contemporary Art (DCA), zatim partner u projektima Soft Control i Password Printmaking (2012.–2016.) te nositelj europskog projekta Smuggling anthologies (2012.–2015.). MMSU je od 2016. do 2020. godine bio uključen u europksi projekt Risk Change, a od 2019. do 2020. nositelj projekta Europskog socijalnog fonda Kultura dopolavora – jučer, danas, sutra.

Fundus MMSU-a danas obuhvaća više od 8.000 umjetnina koje pokrivaju razdoblje od kraja 19. st. do danas. Od 2017. godine Muzej djeluje u novoj zgradi na adresi Krešimirova 26c u ex-kompleksu Rikard Benčić. Na novoj lokacije održane su značajne izložbe u sklopu pretprograma i programa Rijeke 2020 - Europske prijestolnice kulture poput Tomislav Gotovac: Anticipator kriza - kuda idemo ne pitajte (2017.), Vlado Martek: Izložba s više naslova i Goran Petercol: Ne brini o poetici, ona će doći sama u 2019. i David Maljković: S kolekcijom u 2020..