Dino Zrnec | Stvaraoci u rezidenciji | Kamov Residency

Dino Zrnec

Dino Zrnec (1983., Zagreb) diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Studijski je boravak proveo na Akademiji umjetnosti, arhitekture i dizajna u Pragu i Akademiji likovnih umjetnosti u Beču. Samostalno izlaže od 2010. Dosad je bio nagrađivan za svoj rad nagradom publike na izložbi Erste Fragmenti 2010., nagradom HDLU-a za mladog umjetnika 2011. i Nagradom Radoslav Putar 2015. Sudjelovao je na nekoliko rezidencijalnih programa u Hrvatskoj i inozemstvu. Izlagao na solo i grupnim izložbama uključujući: Skulpturinstitut (Beč), Bijenale industrijske umjetnosti (Labin), Vin Vin Gallery (Beč), Muzej suvremene umjetnosti (Zagreb), Tehnički muzej Nikola Tesla (Zagreb)Rigo galerija (Poreč), Galerija Galženica (Velika Gorica), Apoteka (Vodnjan), galerija Garis & Hahn (New York), Project space - Kunsthaus Graz, Annex galerija (Pula), Freie Sammlung (Beč), Galeria Miejska (Gdansk), Kunstmuseum Bochum, BFA project space (Beč), Karas galerija Zagreb, Pigna project space (Rim), Künstlerhaus (Beč), Galerija Studentskog Centra Zagreb, galerija Renata Fabbri (Milano).

22.05.-11.06.2023.

Radeći u području proširenog, performativnog i procesualnog slikarstva, Dino Zrnec dekonstruira i istražuje skrivene procese slikanja, materijale i slikarske pomoćne preparate i alate. Tijekom rezidencije u Rijeci, u ulozi umjetnika-kustosa, Zrnec će istraživati muzejsku kolekciju, reflektirajući stanje radova u depou. Pritom pažnju ne usmjerava na pojedinačne radove već na način na koji radovi u čuvaonicama bivaju pohranjeni, a više od povijesno-umjetničkih kategorija zanimaju ga slike kao tehnički fakti i materijali.

Često radi u serijama slika koje se grade putem samonametnutih pravila. U procesu rada na umjetničkom projektu posebno ga zanima prostor i stvaranje mogućih situacija između radova, prostora i posjetioca. Zrnecovi radovi i izložbeni postavi dakle izrastaju, reagiraju na ili nastaju u dijalogu s prostorom koji ga okružuje, specifičnostima arhitekture izložbenih i muzejskih sala, depoa, ostalih umjetnina. Muzejsku kolekciju, koja je posjetiteljima u s odsustvu stalnog postava većinu vremena nevidljiva, Zrnec na rezidenciji formalno i konceptualno preispituje. 

Muzej moderne i suvremene umjetnosti

→ www.mmsu.hr

MMSU, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci osnovan je 1948. godine. Od samih početaka Muzej je programima poput prvih skupnih izložbi suvremene umjetnosti u Jugoslaviji, koje su se pod nazivom "Riječki salon" održavale 1954. do 1963., " Biennala mladih umjetnika Jugoslavije", 1960. do 1991., "Biennala mladih umjetnika Mediterana", 1993. - 1997., trodijelnog istraživačko-izložbenog projekta koji daje pregled arhitekture moderne, secesije i historicizma u Rijeci, dovršenoga u razdoblju 1996. - 2003., te "Međunarodne izložbe crteža", koja se redovito održavala od 1968. do 2013., izgradio reputaciju jedne od najprestižnijih institucija na području vizualnih umjetnosti u Hrvatskoj.
Zbog opće kvalitete rada MMSU je povjeravana prezentacija hrvatske umjetnosti i umjetnika na prestižnim međunarodnim manifestacijama kao što su Venecijanski biennale 1997. (Dalibor Martinis), Biennale u Sao Paolu 2004. (Zlatko Kopljar), Venecijanski Bijenale 2007. (Ivana Franke), 12. venecijanski bijenale – Međunarodna izložba arhitekture 2010. itd. 

Od 2008. do kolovoza 2011. MMSU je suorganizator projekta X-OP Exchange of art operators and producers, u okviru programa Europske unije Program Kultura (2007.-2013.). Od 2010. do 2013. Muzej je bio partner u projektu Europeana / Digitising Contemporary Art (DCA), zatim partner u projektima Soft Control i Password Printmaking (2012.–2016.) te nositelj europskog projekta Smuggling anthologies (2012.–2015.). MMSU je od 2016. do 2020. godine bio uključen u europksi projekt Risk Change, a od 2019. do 2020. nositelj projekta Europskog socijalnog fonda Kultura dopolavora – jučer, danas, sutra.

Fundus MMSU-a danas obuhvaća više od 8.000 umjetnina koje pokrivaju razdoblje od kraja 19. st. do danas. Od 2017. godine Muzej djeluje u novoj zgradi na adresi Krešimirova 26c u ex-kompleksu Rikard Benčić. Na novoj lokacije održane su značajne izložbe u sklopu pretprograma i programa Rijeke 2020 - Europske prijestolnice kulture poput Tomislav Gotovac: Anticipator kriza - kuda idemo ne pitajte (2017.), Vlado Martek: Izložba s više naslova i Goran Petercol: Ne brini o poetici, ona će doći sama u 2019. i David Maljković: S kolekcijom u 2020..