Ena Jurov (1988., Zadar) dizajnerica je vizualnih komunikacija i strip autorica. Sudjeluje na VJ projektima s kolektivom leilamarinaena, stripove objavljuje u Komikazama i vodi radionice stripa i dizajna. Završila je diplomski studij Storytelling na sveučilištu Konstfack u Stockholmu i preddiplomski Studij dizajna na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
Serija ilustracija Devedesete Ene Jurov nastaje u dijalogu sa sjećanjima osoba intervjuiranih povodom izložbe 90e: Ožiljci, koja je u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti otvorena 27.7.2021.. Ena Jurov tako izdvaja motive koje u intervjuima spominju novinari, kritičari, povjesničari i sudionici izložbe i uklapa ih u vlastita maglovita, i često netočna, sjećanja na razdoblje devedesetih. Motiv kravice, zaštitnog znaka namaza Kinder lade, koji se nalazi/o na keramičkim šalicama i zdjelicama, umjetnica pogrešno pamti i prikazuje na staklenoj čaši cedevite.
Vizualno prati sjećanja i komentare intervjuiranih na glazbenu scenu devedesetih i opozicije rocka i elektroničke glazbe / rave partyja (intervju s Tonćijem Kožulom) ili spaja 'spomeničku mitologizaciju Franje Tuđmana' s kulturom otpora (Dragan Markovina). Dvije ilustracije direktno se referiraju na mirovnjački aktivizam Žena u crnom, odnosno umjetničke akcije Saše Markovića Mikroba u Beogradu (obje ilustracije inspirirane su sjećanjima grupe Škart).
Sve ilustracije mogu se pogledati na poveznici.
MMSU, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci osnovan je 1948. godine. Od samih početaka Muzej je programima poput prvih skupnih izložbi suvremene umjetnosti u Jugoslaviji, koje su se pod nazivom "Riječki salon" održavale 1954. do 1963., " Biennala mladih umjetnika Jugoslavije", 1960. do 1991., "Biennala mladih umjetnika Mediterana", 1993. - 1997., trodijelnog istraživačko-izložbenog projekta koji daje pregled arhitekture moderne, secesije i historicizma u Rijeci, dovršenoga u razdoblju 1996. - 2003., te "Međunarodne izložbe crteža", koja se redovito održavala od 1968. do 2013., izgradio reputaciju jedne od najprestižnijih institucija na području vizualnih umjetnosti u Hrvatskoj.
Zbog opće kvalitete rada MMSU je povjeravana prezentacija hrvatske umjetnosti i umjetnika na prestižnim međunarodnim manifestacijama kao što su Venecijanski biennale 1997. (Dalibor Martinis), Biennale u Sao Paolu 2004. (Zlatko Kopljar), Venecijanski Bijenale 2007. (Ivana Franke), 12. venecijanski bijenale – Međunarodna izložba arhitekture 2010. itd.
Od 2008. do kolovoza 2011. MMSU je suorganizator projekta X-OP Exchange of art operators and producers, u okviru programa Europske unije Program Kultura (2007.-2013.). Od 2010. do 2013. Muzej je bio partner u projektu Europeana / Digitising Contemporary Art (DCA), zatim partner u projektima Soft Control i Password Printmaking (2012.–2016.) te nositelj europskog projekta Smuggling anthologies (2012.–2015.). MMSU je od 2016. do 2020. godine bio uključen u europksi projekt Risk Change, a od 2019. do 2020. nositelj projekta Europskog socijalnog fonda Kultura dopolavora – jučer, danas, sutra.
Fundus MMSU-a danas obuhvaća više od 8.000 umjetnina koje pokrivaju razdoblje od kraja 19. st. do danas. Od 2017. godine Muzej djeluje u novoj zgradi na adresi Krešimirova 26c u ex-kompleksu Rikard Benčić. Na novoj lokacije održane su značajne izložbe u sklopu pretprograma i programa Rijeke 2020 - Europske prijestolnice kulture poput Tomislav Gotovac: Anticipator kriza - kuda idemo ne pitajte (2017.), Vlado Martek: Izložba s više naslova i Goran Petercol: Ne brini o poetici, ona će doći sama u 2019. i David Maljković: S kolekcijom u 2020..