Katja Grcić | Stvaraoci u rezidenciji | Kamov Residency

Katja Grcić

Katja Grcić (Split, 1982.) književnica je, prevoditeljica i dramaturginja. Piše poeziju, eseje, prozu, kritike i dramske tekstove. Diplomirala je njemački i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru, te pohađala prevoditeljsku specijalizaciju na bečkom Centru za znanost o prevođenju. Pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu stekla je status magistrice dramaturgije. 

2019. osvojila je potporu Ministarstva kulture i medija za rad na pjesničkom rukopisu Istina nedjeljom i drugim danima koji će biti objavljen u jesen ove godine. Dvostruka je dobitnica Nagrade Marin Držić koja se svake godine dodjeljuje za najbolje suvremene dramske tekstove u Hrvatskoj. Njezina drama Strah tijela od poda (Hrvatska drama 2019, Disput) osvojio je uz Nagradu Držić i nagradu portala drame.hr na natječaju za subvencioniranje dramskih prijevoda, kao i potporu produkcijske kuće Wolfgang & Dolly za adaptaciju u filmski scenarij. U režiji Hane Veček tekst je adaptiran u radio-dramu za HR3 čija se premijera s Lanom Barić i Doris Šarić Kukuljicom u glavnim ulogama očekuje u rujnu ove godine.

S dramskim tekstom Crvenmarica osvojila je 2021. subvenciju portala drame.hr za prijevod na engleski, a iste godine dobila je i potporu Zora Dirnbach strukovne udruge SPID za svoj scenaristički rad. S proznim i pjesničkim radovima bila je u užem izboru nagrada Sedmica (2017.) i Drago Gervais (2021.). Njezin dramski monolog Proljeće naše zlovolje postavljen je 2020. u sklopu projekta MONOVID-19 u Zagrebačkom kazalištu mladih u režiji Anice Tomić. Ovogodišnji Držićem nagrađeni dramski tekst Druga ili Prema podacima uskoro će biti objavljen u izdanju Disputa. Kao dramaturginja surađivala je na projektima Daria Harjačeka (ZKM), Gorana Golovka (HNK Split), Irme Omerzo (ADU) i drugih. Redovito surađuje na projektima plesne udruge Koribant Lab iz Splita (Suzvučja, Diskurs tijela u kontekstu prostornog obrata, Mjesto tjelovanja). U suradnji s dramaturginjom Nikolinom Rafaj osmislila je 2020. godine inovativnu interdisciplinarnu umjetničku radionicu Osvajanje prostora. U suradnji s Festivalom prvih radovi nastali u sklopu radionice bili su izloženi u Galeriji Događanja (KNAP, Zagreb).

Kritike i eseje piše za časopise Kazalište i Treća, te portale hdp-kritika.hr, plesnascena.hr i najboljeknjige.com. Osim izvedbenim umjetnostima, aktivno se bavi književnim i konsekutivnim prevođenjem s njemačkog i engleskog jezika. Njezin do sada najopsežniji prevoditeljski projekt, prijevod romana Apeirogon irskog pisca Columa McCanna, objavljen je 2021. u izdanju Frakture. U izdanju Meandar Media objavila je dvije zbirke poezije - Nosive konstrukcije (2015.) i Ljeto / Summer (2017.), te hibridni dramsko-poetski tekst Pisma Ziti (2020.).

Aktivna je i kao nezavisna istraživačica – njezin znanstveni rad Politics of Fear and Solidarity Mechanisms in Documentary Theatre: Staging Asylum in ‘6’ by Žiga Divjak objavlje je 2020. u izdanju Filozofskog fakulteta u Splitu u zborniku Cross Cultural Studies Review, dok joj je rad Encounters in Other Places: Performative Heterotopia in ‘The Labour of Panic’ by BADco objavljen 2021. u zborniku Između Srednje Europe i Mediterana - Glazba, književnost i izvedbene umjetnosti (UMAS, FFST). 

Članica je HZSU-u, HDP-a, DHKP-a i SPID-a. Živi i radi u Zagrebu.

01.-15.11.2023.

Katja Grcić boravit će u Rijeci u sklopu Rezidencijalnog programa Kamov tijekom Mjeseca hrvatske knjige. Svake godine rezidencijalni program Gradske knjižnice Rijeka ima središnju temu, a ove godine to su otpornost zajednice i pojedinca u složenom svakodnevnom kontekstu življenja (snaga pred društvenim i prirodnim nevoljama, funkcionalno i psihološko nošenje s trenucima u kojima su naša svakodnevica specifične ekonomske krize, AI neizvjesnost, pandemija, potresi, meteorološki ekstremi, rat u Europi).

Iz motivacijskog pisma: 

Trenutno radim na svom prvom romanu čiju okosnicu čine dva temeljna motiva. Prvi je znanstvena studija pod nazivom Unworkable Fabia Vighija, profesora talijanistike i kritičke teorije na Sveučilištu u Cardiffu, kompleksna knjiga koja se bavi genezom trenutnih političkih silnica u svijetu – rapidnim i radikalnim promjenama u polju poimanja vrijednosti i uvjeta ljudskog rada, krizi društvenih narativa, te metodologijom kojom kapitalizam vrši aproprijaciju lijevih vrijednosti, adaptirajući ih svojim potrebama čime pospješuje daljnju proizvodnju kriza, ratova i ostalih fenomena u službi ideologije rasta. Drugi motiv je onaj otpora i funkcionira na simboličkoj i historijskoj razini – riječ je o vrijednom arheološkom otkriću u Jadranu šezdesetih godina prošlog stoljeća kada je pronađena osmanska galija prepuna vrednota od kojih je najimpresivnija bila bala damasta koja je više od četiri stotine godina provela ispod površine mora, u kovčegu koji ju je sačuvao od uništenja. Simbolizam tog komada tekstila kojeg su stvorile ruke žena za mene je uvod u preispitivanje ljudskog otpora sistemu koji ga uništava, ali i mogućnost za stavljanje radnje romana u kontekst antropocena kroz lik ronioca-arheologa koji redovito dolazi u kontakt s dragocjenim predmetima s broda, ali i živim bićima ispod površine mora. 

Gradska knjižnica Rijeka

Gradska knjižnica Rijeka središnja je narodna knjižnica grada Rijeke i matična knjižnica za narodne i školske knjižnice Primorsko-goranske županije. Ona je informacijsko, obrazovno, kulturno, komunikacijsko i socijalno središte.  GKR je nezaobilazno mjesto javnog, otvorenog, slobodnog društva te stjecište novih ideja; jednako dostupna svima. Istovremeno Knjižnica je izvorište vrijednosti i poticaja za unaprjeđenje kvalitete života i razvoj potencijala pojedinca i društva.

Misija Gradske knjižnice Rijeka je:

• omogućiti svim građanima, prvenstveno Rijeke i Primorsko-goranske županije, opismenjavanje, čitanje, učenje, obrazovanje; obaviještenost, jačanje osobnih kulturnih, duhovnih i demokratskih potencijala, upoznavanje i korištenje dobrobiti novih tehnologija, kreativno i kvalitetno provođenje slobodnog vremena, i to bez obzira na njihovu dob, spol i rod, društveni status, naciju, vjeru, rasu ili bilo koja druga obilježja
• biti potpora društvenom uključivanju svih marginaliziranih skupina građana
• promicati hrvatsku i zavičajnu književnost i jezik te kulturne vrijednosti općenito
• jačati vrijednosti multikulturalnog društva
• poticati informacijsku pismenost i upoznavanje s novitetima u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama radi smanjivanja digitalne nejednakosti