Kristina Pranjić

Biografija
O projektu
Organizator

Kristina Pranjić

Kristina Pranjić istraživačica je koja djeluje na sjecištu povijesti i teorije avangarde, intermedijalne umjetnosti te ekohumanistike. U svom radu mapira transnacionalne i „periferne“ avangardne mreže u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi. Istražuje kako se umjetničke prakse kroz eksperimentalne forme, medije i kolektivno djelovanja kritički odnose prema društvenim i političkim temama. Posebno je zanimaju rane ekološke ideje, kao i vizualne, performativne i materijalne prakse, te pitanja jezika, očuđenja i alternativnih epistemologija.

Trenutačno djeluje pri ZRC SAZU, gdje u suradnji sa Sveučilištem u Grazu razvija projekt ADRTIATIC AVANT-GARDE (Eco-Transversal Remapping of Northern Adriatic Avant-Gardes), unutar kojeg gradi ekokritički i ekofeministički okvir za remapiranje povijesti sjevernojadranskih avangardi, predlažući “vodu kao metodu” za transverzalno povezivanje umjetničkih praksi, lokacija i arhiva. Vodila je postdoktorski projekt o jugoslavenskoj međuratnoj avangardi s fokusom na dadaizmu te je autorica monografije Jugoslovanska avangarda i metropolitanska dada (Ljubljana: Založba Sophia, 2024). Osmislila je i kurirala tri međunarodne konferencije s umjetničkim programima posvećene avangardnim praksama, uz prateće uredničke zbornike (Svijet kao bezpredmetnost; Kozmički anarhizam; Avangarda i kraj svijeta). Surazvila je nekoliko interdisciplinarnih umjetničko-istraživačkih projekata u pedagoškim kontekstima, usmjerenih na ekološke imaginarije, industrijsko nasljeđe, eksperimentalne umjetničke prakse i kritičke pristupe suvremenim društvenim pitanjima. Predaje književnu teoriju, europske avangarde i ekokritiku na Sveučilištu u Novoj Gorici te djeluje u okviru njegova Istraživačkog centra za humanistiku.

Podrška: Slovenska istraživačka i inovacijska agencija (ARIS)
02.-15.02.2026.

Projekt ADRIATIC AVANT-GARDE bavi se potrebom za preoblikovanjem kulturnih i umjetničkih narativa kao odgovorom na aktualnu ekološku krizu, s posebnim naglaskom na nedovoljno zastupljenu avangardnu umjetnost sjevernog Jadrana (Italija, Slovenija, Hrvatska). Dok su se tradicionalna istraživanja uglavnom usredotočavala na velika zapadnoeuropska urbana središta, ovaj projekt ističe inovativne doprinose perifernih regija. Integriranjem avangardne umjetnosti u područje humanistike okoliša kroz ekokritičke i ekofeminističke perspektive, projekt ispituje odnos između umjetnosti, prirode i ekološkog diskursa. Umjesto nacionalnih okvira i linearnih genealogija, projekt polazi od materijalnih i infrastrukturnih uvjeta mora i kroz tri vremenska sloja – povijesnu avangardu, neoavangardu i suvremene intermedijalne prakse – istražuje kako se ekološka i materijalna osjetljivost pojavljuju kao situirana praksa: kroz imaginarije mora, više-nego-ljudske odnose te kritike ekstraktivističkih režima.

Tijekom boravka na rezidencijalnom programu Kristina Pranjić kroz razgovore s umjetnicima, kustosima i djelatnicima u kulturi, uvid u kolekciju i publikacije Muzeja moderne i suvremene umjetnosti te terenski rad, provodi pripremno istraživane u svrhu razvijanja interaktivne mape koja će, između ostalog, učiniti vidljivima lokalne kulturne ekologije te potaknuti razmišljanje o tome kako se ekološki sloj upisuje u umjetničke prakse.
Muzej moderne i suvremene umjetnosti

→ www.mmsu.hr

MMSU, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci osnovan je 1948. godine. Od samih početaka Muzej je programima poput prvih skupnih izložbi suvremene umjetnosti u Jugoslaviji, koje su se pod nazivom "Riječki salon" održavale 1954. do 1963., " Biennala mladih umjetnika Jugoslavije", 1960. do 1991., "Biennala mladih umjetnika Mediterana", 1993. - 1997., trodijelnog istraživačko-izložbenog projekta koji daje pregled arhitekture moderne, secesije i historicizma u Rijeci, dovršenoga u razdoblju 1996. - 2003., te "Međunarodne izložbe crteža", koja se redovito održavala od 1968. do 2013., izgradio reputaciju jedne od najprestižnijih institucija na području vizualnih umjetnosti u Hrvatskoj.
Zbog opće kvalitete rada MMSU je povjeravana prezentacija hrvatske umjetnosti i umjetnika na prestižnim međunarodnim manifestacijama kao što su Venecijanski biennale 1997. (Dalibor Martinis), Biennale u Sao Paolu 2004. (Zlatko Kopljar), Venecijanski Bijenale 2007. (Ivana Franke), 12. venecijanski bijenale – Međunarodna izložba arhitekture 2010. itd.

Od 2008. do kolovoza 2011. MMSU je suorganizator projekta X-OP Exchange of art operators and producers, u okviru programa Europske unije Program Kultura (2007.-2013.). Od 2010. do 2013. Muzej je bio partner u projektu Europeana / Digitising Contemporary Art (DCA), zatim partner u projektima Soft Control i Password Printmaking (2012.–2016.) te nositelj europskog projekta Smuggling anthologies (2012.–2015.). MMSU je od 2016. do 2020. godine bio uključen u europksi projekt Risk Change, a od 2019. do 2020. nositelj projekta Europskog socijalnog fonda Kultura dopolavora – jučer, danas, sutra.

Fundus MMSU-a danas obuhvaća više od 8.000 umjetnina koje pokrivaju razdoblje od kraja 19. st. do danas. Od 2017. godine Muzej djeluje u novoj zgradi na adresi Krešimirova 26c u ex-kompleksu Rikard Benčić. Na novoj lokacije održane su značajne izložbe u sklopu pretprograma i programa Rijeke 2020 - Europske prijestolnice kulture poput Tomislav Gotovac: Anticipator kriza - kuda idemo ne pitajte (2017.), Vlado Martek: Izložba s više naslova i Goran Petercol: Ne brini o poetici, ona će doći sama u 2019. i David Maljković: S kolekcijom u 2020..

02.-15.02.2026.

Muzej moderne i suvremene umjetnosti