Lora Tomaš | Stvaraoci u rezidenciji | Kamov Residency

Lora Tomaš

Lora Tomaš (1981.) magistrirala je indologiju i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na Centralnom europskom sveučilištu u Budimpešti magistrirala je rodne studije. Suuredila je i suprevela dvije antologije suvremene indijske kratke proze i poezije – Popodnevni pljuskovi: izbor iz suvremenog indijskog ženskog pisanja (V.B.Z., 2011.) i Lotosi od neona: indijski autori o gradovima i drugim ljubavima (Studio TiM & Indijski kulturni centar, 2017.), za koju je 2016. dobila šestomjesečnu potporu Ministarstva kulture. 

Rana verzija njezina romana Slani mrak ušla je u finale V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2019., a kasnije mu je pridodana i kratka priča Prozor s pogledom, odabrana za finale natječaja Festivala europske kratke priče 2018. Roman je 2020. objavila izdavačka kuća Hena com. Slani mrak adaptiran je u radio-roman za Hrvatski radio. Osvojio je nagradu Slavić za najbolji prvijenac te ušao u polufinale Tportalova natječaja za najbolji hrvatski roman.

Nekoliko je godina provela u južnoj Aziji pišući reportaže i književnu kritiku za tamošnje publikacije (JetWings, Himāl Southasian, Deccan Herald, Fountain Ink, Goa Herald, Tehelka, The Sunday Guardian, Mint, The Hindu, The Hindu Business Line, The Times of India). Trenutno živi u Zagrebu, bavi se književnim prevođenjem, kritikom i novinarstvom. Vanjska je suradnica Instituta za razvoj obrazovanja.

O gradovima i vrtovima

15.-29.10.2021.

Lora Tomaš na rezidenciji u Rijeci radi na završnoj verziji rukopisa radnog naslova O gradovima i vrtovima. Riječ je o intertekstualnom romanu za koji već desetak godina skuplja i čita tekstove, a dijelom se bazira i na njenim reportažama iz Indije i Nepala u razdoblju od 2012. do 2015. godine.

Roman je sastavljen od kombinacije esejističkih, poetskih i putopisnih ulomaka. Okosnicu tvore autoričina putovanja Indijom i Nepalom, odnosno tri godine provedene u južnoj Aziji, no autorica je čitavo vrijeme također u dijalogu s nekoliko odabranih spisateljica-putnica-umjetnica. Ispisuje varijacije na teme i epizode iz njihovih putopisa, pisama i dnevnika, referira se na teorijske tekstove, posebice one o (ženskom) putovanju, kao i djela raznih grana umjetnosti. Kritički se osvrće na pomno izgrađene narative (muškog) junaka, na kolonizatorski tip takvog putovanja i odnosa prema svijetu, na imperijalizam.

Detaljno iščitavajući tekstove Maye Deren, Lady Mary Wortley Montagu, Isabelle Eberhardt, Gertrude Bell, Rosite Forbes, Barbare Grizzuti Harrison, Alexandre David-Neel, Margaret Cotter Morison, Freye Stark, Rebecce Solnit, Jamaice Kincaid i mnogih drugih, autorica se pozabavila pitanjem ženskog pogleda, konceptom i praksom ženskog flanerstva, ženskom kreativnošću, kao i odnosom književnosti i putovanja. Koliko je proživljeno i opisano putovanje autentično, doživljeno neposredno, iz prve ruke, a koliko obojeno i konstruirano pročitanim? U kojoj su mjeri te žene putovale kroz stvarne, fizičke krajolike, a koliko kroz književnošću posredovane ili čak isključivo književne pejzaže? 

Autorica tijekom dvotjedne rezidencije dobiva potreban odmak i fokus za rad na romanu, a u sklopu književne večeri ima priliku predstaviti rukopis i dobiti povratne informacije od kolega i publike.

Gradska knjižnica Rijeka

Gradska knjižnica Rijeka središnja je narodna knjižnica grada Rijeke i matična knjižnica za narodne i školske knjižnice Primorsko-goranske županije. Ona je informacijsko, obrazovno, kulturno, komunikacijsko i socijalno središte.  GKR je nezaobilazno mjesto javnog, otvorenog, slobodnog društva te stjecište novih ideja; jednako dostupna svima. Istovremeno Knjižnica je izvorište vrijednosti i poticaja za unaprjeđenje kvalitete života i razvoj potencijala pojedinca i društva.

Misija Gradske knjižnice Rijeka je:

• omogućiti svim građanima, prvenstveno Rijeke i Primorsko-goranske županije, opismenjavanje, čitanje, učenje, obrazovanje; obaviještenost, jačanje osobnih kulturnih, duhovnih i demokratskih potencijala, upoznavanje i korištenje dobrobiti novih tehnologija, kreativno i kvalitetno provođenje slobodnog vremena, i to bez obzira na njihovu dob, spol i rod, društveni status, naciju, vjeru, rasu ili bilo koja druga obilježja
• biti potpora društvenom uključivanju svih marginaliziranih skupina građana
• promicati hrvatsku i zavičajnu književnost i jezik te kulturne vrijednosti općenito
• jačati vrijednosti multikulturalnog društva
• poticati informacijsku pismenost i upoznavanje s novitetima u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama radi smanjivanja digitalne nejednakosti