Marko Marković | Stvaraoci u rezidenciji | Kamov Residency

Marko Marković

Marko Marković je umjetnik-istraživač usmjeren na kolektivni angažman u samoorganiziranim društvima, razvijajući autonomne modele suživota kroz performativne komunikacijske strategije. Kao izvedbeni umjetnik, nezavisni kustos i umjetnički producent, njegov rad usmjeren je na međunarodnu kulturnu razmjenu i edukativne platforme u području izvedbene umjetnosti, osobito kroz međunarodni festival performansa DOPUST / Dani otvorenog performansa (2008–2018), održavan u Hrvatskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Austriji.

Dobitnik je nagrade YVAA / Young Visual Artist Award 2011. godine. Radio je u području umjetničke i filmske produkcije, uključujući poziciju projektnog koordinatora u studiju Matthew Barney u New Yorku (2012–2014). Marković je izlagao na 15. Međunarodnoj izložbi arhitekture – Venecijanskom bijenalu (2016), La Biennale di Venezia – Biennale Sessions (Giardini, 2019), Međunarodnom bijenalu u Moskvi (2016) te u Kunsthalle Wien (2023). Magistrirao je na studiju Art & Science na Sveučilištu primijenjenih umjetnosti u Beču, gdje je također radio kao programski koordinator za projekt Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020. Bio je gostujući profesor na UDK Berlin, TU Graz, Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te na Sveučilištu primijenjenih umjetnosti u Beču. Djeluje i kao nezavisni kustos te suradnik Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci i mumok – Museum moderner Kunst Stiftung Ludwig Wien.

Ekstremna tijela u tranziciji

29.05.-08.06.2026.

Istraživanje Marka Markovića ispituje kako prakse izvedbene umjetnosti nastale u tranzicijskom razdoblju bivše Jugoslavije generiraju utjelovljene oblike znanja koje nije moguće u potpunosti izraziti isključivo diskurzivnom ili tekstualnom analizom. U tom smislu, teorija proizlazi iz prakse kao umjetnička strategija.

Razvijene u uvjetima rata i poraća, sistemske nestabilnosti, migracija te postsocijalističkog neoliberalnog restrukturiranja, ove prakse djeluju kao situirani odgovori na promjenjive društveno-političke stvarnosti, uključujući imperijalne i kolonijalne utjecaje. Kroz tijelo kao mjesto otpora, izdržljivosti i javnog angažmana, performans postaje i način preživljavanja i metoda kritičke refleksije.

Tijekom rezidencije KAMOV u MMSU Rijeka, Marko Marković održat će performativno predavanje o ovim temama, oblikovano kroz njegovu umjetničku i kustosku praksu, osobito u okviru Arhiva Dana Otvorenog Performansa. Predavanje će se također osvrnuti na umjetnike čije su izvedbene prakse mijenjale utjecajem društveno-političkih okolnosti u Hrvatskoj i drugim zemljama regije.

Muzej moderne i suvremene umjetnosti

→ www.mmsu.hr

MMSU, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci osnovan je 1948. godine. Od samih početaka Muzej je programima poput prvih skupnih izložbi suvremene umjetnosti u Jugoslaviji, koje su se pod nazivom "Riječki salon" održavale 1954. do 1963., " Biennala mladih umjetnika Jugoslavije", 1960. do 1991., "Biennala mladih umjetnika Mediterana", 1993. - 1997., trodijelnog istraživačko-izložbenog projekta koji daje pregled arhitekture moderne, secesije i historicizma u Rijeci, dovršenoga u razdoblju 1996. - 2003., te "Međunarodne izložbe crteža", koja se redovito održavala od 1968. do 2013., izgradio reputaciju jedne od najprestižnijih institucija na području vizualnih umjetnosti u Hrvatskoj.
Zbog opće kvalitete rada MMSU je povjeravana prezentacija hrvatske umjetnosti i umjetnika na prestižnim međunarodnim manifestacijama kao što su Venecijanski biennale 1997. (Dalibor Martinis), Biennale u Sao Paolu 2004. (Zlatko Kopljar), Venecijanski Bijenale 2007. (Ivana Franke), 12. venecijanski bijenale – Međunarodna izložba arhitekture 2010. itd. 

Od 2008. do kolovoza 2011. MMSU je suorganizator projekta X-OP Exchange of art operators and producers, u okviru programa Europske unije Program Kultura (2007.-2013.). Od 2010. do 2013. Muzej je bio partner u projektu Europeana / Digitising Contemporary Art (DCA), zatim partner u projektima Soft Control i Password Printmaking (2012.–2016.) te nositelj europskog projekta Smuggling anthologies (2012.–2015.). MMSU je od 2016. do 2020. godine bio uključen u europksi projekt Risk Change, a od 2019. do 2020. nositelj projekta Europskog socijalnog fonda Kultura dopolavora – jučer, danas, sutra.

Fundus MMSU-a danas obuhvaća više od 8.000 umjetnina koje pokrivaju razdoblje od kraja 19. st. do danas. Od 2017. godine Muzej djeluje u novoj zgradi na adresi Krešimirova 26c u ex-kompleksu Rikard Benčić. Na novoj lokacije održane su značajne izložbe u sklopu pretprograma i programa Rijeke 2020 - Europske prijestolnice kulture poput Tomislav Gotovac: Anticipator kriza - kuda idemo ne pitajte (2017.), Vlado Martek: Izložba s više naslova i Goran Petercol: Ne brini o poetici, ona će doći sama u 2019. i David Maljković: S kolekcijom u 2020..