Michal Novotny | Stvaraoci u rezidenciji | Kamov Residency

Michal Novotny

Michal Novotný završio je povijest umjetnosti i filozofsku antropologiju na Karlovom sveučilištu u Pragu. Nezavisni je kustos i likovni kritičar, od 2011. glavni je kustos i ravnatelj Centra za suvremenu umjetnost FUTURA u Pragu. Urednik je bloka o galerijama u časopisu A2, redoviti suradnik Flash Arta, Artalka, Ateliera, Labyrinta,Fotografa. Kustoske istraživačke projekte i rezidencije provodi u: Contemporary Arts Center, New Orleans; Villa Arson, Nice; Contemporary Art Museum, Rijeka; Independent Curators International, New York; Design Cloud, Chicago. Nedavni izložbeni projekti uključuju Glass of water u suradnji s FRAC Lorraine, 2013., Centar za suvremenu umjetnost FUTURA, i također retrospektivnu izložbu Haruna Farockog i Zbyněka Baladrána 2013., Centar za suvremenu umjetnost FUTURA te također i niz izložaba u Češkim centrima u Parizu, Milanu i Rotterdamu tijekom 2015.

Prema Objektu- izložba, Mali Salon, 07-30.08.2015

01.-08.08.2015.

Naziv izložbe Prema objektu preuzet je iz rada ruskog umjetnika Avdeija Ter-Oganiana (1992.). U Lane Gallery u Moskvi 1992., čiji je Ter-Oganian bio jedan od osnivača, umjetnik se napio i ležao bez svijesti nasred galerije cijelu noć, koliko je trajala izložba.
Ter-Oganianov čin izricao je stajališta o performansu i umjetnosti te oslikavao brutalnu stvarnost koju su devedesetih godina u Rusiji nametnule gospodarske preobrazbe, a koja se nastavila i do danas. Važno je napomenuti da se umjetnik ne sjeća ničega te izložbe, čime ona postaje komentar o gubitku čovjekove svijesti o sebi kao subjektu u svijetu. Kao živa skulptura Ter-Oganian govori o učinku gospodarskih, povijesnih, političkih i inih procesa kojima je čovjek neprestano izložen. Konačno, nije li naša vlastita svijest ta koja nam daje iluziju slobode izbora?

Umjetnici: Julie Bena, Chiara Fumai, Riccardo Giacconi, Martin Horák, Zhana Ivanova, Carsten Recksik, Marina Sula, Petr Štembera, Avdey Ter-Organyan i Torsten Schlopsnies

Muzej moderne i suvremene umjetnosti

→ www.mmsu.hr

MMSU, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci osnovan je 1948. godine. Od samih početaka Muzej je programima poput prvih skupnih izložbi suvremene umjetnosti u Jugoslaviji, koje su se pod nazivom "Riječki salon" održavale 1954. do 1963., " Biennala mladih umjetnika Jugoslavije", 1960. do 1991., "Biennala mladih umjetnika Mediterana", 1993. - 1997., trodijelnog istraživačko-izložbenog projekta koji daje pregled arhitekture moderne, secesije i historicizma u Rijeci, dovršenoga u razdoblju 1996. - 2003., te "Međunarodne izložbe crteža", koja se redovito održavala od 1968. do 2013., izgradio reputaciju jedne od najprestižnijih institucija na području vizualnih umjetnosti u Hrvatskoj.
Zbog opće kvalitete rada MMSU je povjeravana prezentacija hrvatske umjetnosti i umjetnika na prestižnim međunarodnim manifestacijama kao što su Venecijanski biennale 1997. (Dalibor Martinis), Biennale u Sao Paolu 2004. (Zlatko Kopljar), Venecijanski Bijenale 2007. (Ivana Franke), 12. venecijanski bijenale – Međunarodna izložba arhitekture 2010. itd. 

Od 2008. do kolovoza 2011. MMSU je suorganizator projekta X-OP Exchange of art operators and producers, u okviru programa Europske unije Program Kultura (2007.-2013.). Od 2010. do 2013. Muzej je bio partner u projektu Europeana / Digitising Contemporary Art (DCA), zatim partner u projektima Soft Control i Password Printmaking (2012.–2016.) te nositelj europskog projekta Smuggling anthologies (2012.–2015.). MMSU je od 2016. do 2020. godine bio uključen u europksi projekt Risk Change, a od 2019. do 2020. nositelj projekta Europskog socijalnog fonda Kultura dopolavora – jučer, danas, sutra.

Fundus MMSU-a danas obuhvaća više od 8.000 umjetnina koje pokrivaju razdoblje od kraja 19. st. do danas. Od 2017. godine Muzej djeluje u novoj zgradi na adresi Krešimirova 26c u ex-kompleksu Rikard Benčić. Na novoj lokacije održane su značajne izložbe u sklopu pretprograma i programa Rijeke 2020 - Europske prijestolnice kulture poput Tomislav Gotovac: Anticipator kriza - kuda idemo ne pitajte (2017.), Vlado Martek: Izložba s više naslova i Goran Petercol: Ne brini o poetici, ona će doći sama u 2019. i David Maljković: S kolekcijom u 2020..