SPAJALICA 2015 - SPAJALICA, dio projekta SOFT CONTROL | Stvaraoci u rezidenciji | Kamov Residency

Foto: http://www.mmsu.hr/lgs.axd?t=16&id=2212

• Biografija
• O projektu
• Organizator

• SPAJALICA, dio projekta SOFT CONTROL

  Laura Llaneli (ES) i Filip Cenek (CZ)

  → www.mmsu.hr/Default.aspx?art=871&sec=2

  U svom trećem izdanju, Spajalica se nastavlja na aktualne kulturne prakse vezane uz reaktiviranje javnog i urbanog prostora, a dodatno se bavi nesnalaženjem (pozicioniranjem) čovjeka u socijalno-ekonomskom kretanju svjetskog kapitala. I ove godine govori o hrvanju s brzim promjenama, istiskivanju javnog prostora iz zajedničkog horizonta te odumiranju dokolice koja postaje oznaka nepoželjnog svjetonazora – neučinkovitosti i nerada. Na repertoaru su izložbe, intervencije i radionice u periodu od 30. siječnja do 1. travnja 2015., a sudionici su ARCHIsquad, Lara Badurina, Filip Cenek, Laura Llaneli, Miron Milić, Damir Žižić i Kristian Kožul. 

  Glavna riječka šetnica privremeno dobiva novu skulpturu – Stvarnost na napuhavanje (Žižić/Kožul), atrij Malog salona i Radija Rijeke oprema se modularnim dnevnim boravkom (ARCHIsquad), izlozi Malog salona postaju nove svjetlosne ikone (Badurina), ruševno pročelje staroga grada zove na visinske radove street arta (Milić). Riječki bendovi su u điru – izvan klupskog ambijenta, a 95 godina staru točku proglasa o glazbi kao glavnom principu vladanja proglašavamo ponovno aktualnom (inicijativa Laure Llaneli i Filipa Ceneka). 

  Izabrani umjetnici za rezidencijalni boravak 2015. godine su: Laura Llaneli (ES) i Filip Cenek (CZ). 

  Projekt Laure Llaneli, čiji je boravak u Rijeci omogućen podrškom umjetničkog centra Hangar iz Barcelone, bavi se dekomponiranjem i paranjem već postojećega glazbenog uratka, koji nastaje u suradnji s više riječkih bendova. Istražuje mogućnosti zajedničkog rada sa stilski različitim glazbenim sastavima, pri čemu se međusobno razumijevanje događa više po sluhu nego po logici jezika. Koncertnim sesijama nastoji se otvoriti novi prostor u onomu postojećem, uzimajući u obzir osjetilne i arhitektonske karakteristike triju različitih lokacija. Prostor je istaknut kao rezonantna kutija koja pohranjuje različite osjećaje, ovisno o žicama koje se trzaju za svirku. Pritom Disperzija ¿____ ? nudi i drukčije slušanje glazbe, odstupajući od uobičajenoga frontalnog odnosa između benda i publike. Više o radu nastalom u sklopu dvomjesečnog boravka umjetnice, čitajte na http://laurallaneli.tumblr.com/

  Temeljem suradnje s Galerijom Futura iz Praga, u sklopu rezidencijalnog programa Kamov u Rijeci je boravio češki umjetnik Filip Cenek. Tijekom jednomjesečnog boravka istraživao je prikrivene zvučne slojeve grada, koji svoj eho nalaze u pukotinama unutar regularnih struktura, tj. ideji privremenih autonomnih zona koje u osamdesetima inaugurira Hakim Bey. Pozadinska je referenca i kontroverzno poglavlje riječke povijesti, D'Annunzijeva regencija nad Rijekom. Bey ju navodi kao piratsku tvorevinu države-grada, čiji je temeljni postulat glazba, što još nijedan demokratski ustav nije doživio. Koristeći se metodama nađenoga zvučnog materijala, Cenek je na različitim lokacijama u užem središtu Rijeke smjestio neočekivane zvukove koji su poput zvučnih vrtloga izazivali primat vida u navigaciji urbanim pejzažom.

• Spajalica - Serije umjetničkih intervencija u javnom prostoru

  30.01.-01.04.2015.

  http://www.mmsu.hr/Default.aspx?art=871&sec=2

  Trogodišnji projekt Soft  Control namjerava aktualizirati kulturne fenomene koji nastaju na sjecištima umjetnosti i promišljanja javne sfere formiranjem platforme, mjesta susretanja i razmjene umjetnika, kulturnih radnika i istraživača. Projekt poziva na povezivanje i aktivnu participaciju različitih ciljnih publika, posebice mladih, studenata i ljudi starije dobi. Kultura i znanost se prožimaju, na način da se uspoređuju i razmjenjuju modeli kritičkog mišljenja, istraživanja, eksperimentiranja i aktivizma. Projekt se izvodi kroz razmjenu, produkciju, mobilnost umjetnika i stručnjaka, cirkulaciju umjetničkih radova širokog spektra, niz izložbi malog formata, razgovore s umjetnicima i razne druge aktivnosti na lokacijama svakog pojedinog partnera, umreženih međusobno i s drugim organizacijama u Europi.  Svaki partner osmišlja vlastiti paket događanja što rezultira brojnim aktivnostima i prezentacijama, kako u realnom tako i virtualnom obliku. MMSU okuplja umjetnike i istraživače koji istražuju pojam javnog prostora u sprezi sa suvremenom produkcijom, diskutirajući njene različite pojavnosti i značenja u okviru programa Spajalice - Serije umjetničkih intervencija u javnom prostoru. 

• Muzej moderne i suvremene umjetnosti

  → www.mmsu.hr

  MMSU, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci osnovan je 1948. godine. Od samih početaka Muzej je programima poput prvih skupnih izložbi suvremene umjetnosti u Jugoslaviji, koje su se pod nazivom "Riječki salon" održavale 1954. do 1963., " Biennala mladih umjetnika Jugoslavije", 1960. do 1991., "Biennala mladih umjetnika Mediterana", 1993. - 1997., trodijelnog istraživačko-izložbenog projekta koji daje pregled arhitekture moderne, secesije i historicizma u Rijeci, dovršenoga u razdoblju 1996. - 2003., te "Međunarodne izložbe crteža", koja se redovito održavala od 1968. do 2013., izgradio reputaciju jedne od najprestižnijih institucija na području vizualnih umjetnosti u Hrvatskoj.
  Zbog opće kvalitete rada MMSU je povjeravana prezentacija hrvatske umjetnosti i umjetnika na prestižnim međunarodnim manifestacijama kao što su Venecijanski biennale 1997. (Dalibor Martinis), Biennale u Sao Paolu 2004. (Zlatko Kopljar), Venecijanski Bijenale 2007. (Ivana Franke), 12. venecijanski bijenale – Međunarodna izložba arhitekture 2010. itd. 

  Od 2008. do kolovoza 2011. MMSU je suorganizator projekta X-OP Exchange of art operators and producers, u okviru programa Europske unije Program Kultura (2007.-2013.). Od 2010. do 2013. Muzej je bio partner u projektu Europeana / Digitising Contemporary Art (DCA), zatim partner u projektima Soft Control i Password Printmaking (2012.–2016.) te nositelj europskog projekta Smuggling anthologies (2012.–2015.). MMSU je od 2016. do 2020. godine bio uključen u europksi projekt Risk Change, a od 2019. do 2020. nositelj projekta Europskog socijalnog fonda Kultura dopolavora – jučer, danas, sutra.

  Fundus MMSU-a danas obuhvaća više od 8.000 umjetnina koje pokrivaju razdoblje od kraja 19. st. do danas. Od 2017. godine Muzej djeluje u novoj zgradi na adresi Krešimirova 26c u ex-kompleksu Rikard Benčić. Na novoj lokacije održane su značajne izložbe u sklopu pretprograma i programa Rijeke 2020 - Europske prijestolnice kulture poput Tomislav Gotovac: Anticipator kriza - kuda idemo ne pitajte (2017.), Vlado Martek: Izložba s više naslova i Goran Petercol: Ne brini o poetici, ona će doći sama u 2019. i David Maljković: S kolekcijom u 2020..