Valentin Aigner | Stvaraoci u rezidenciji | Kamov Residency

Valentin Aigner

→ https://www.valentinaigner.com/

Valentin Aigner (r. 1985. u Schladmingu, Austrija) studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču. „Ljudsko postojanje obilježeno je neizvjesnošću. Uspjeh naše vrste leži u našoj prilagodljivosti.” Polazeći od ove misli, Aigner je razvio umjetničku praksu koja pretvara krhke, nestabilne trenutke u stvaralački materijal. Njegov pristup karakteriziran je raznolikošću metoda i materijala – heterogenih i fragmentiranih. Propadanje i prolaznost česti su mu motivi, a istražuje ih u napetoj sferi između netaknutog i odbačenog, između arhaičnih simbola i klišeja pop-kulture: simultanosti. Njegovi radovi balansiraju između rekvizita i scenografije, interveniraju u postojeće prostore; mogu biti fetiši ili pronađeni objekti, rubne bilješke ili potpuno razrađene slike – ili jednostavno objekti slomljenog žanra, koji lebde između definicija.

Kroz objektiv svakodnevice. Zbirka pogleda

04.05.-30.06.2025.

Austrijski umjetnik Valentin Aigner dugi je niz godina radio kao muzejski tehničar u različitim bečkim muzejima. Ta uloga otvorila mu je nove, neočekivane poglede, ne samo na umjetničke radove, već i na njihovu skrivenu infrastrukturu, njihovu „pozadinu” – i u doslovnom i u institucionalnom smislu.

Svakodnevica jednog muzejskog tehničara započinje okvirima i nosačima, ali brzo skreće iza kulisa – u depoe, arhive, hodnike i katakombe. Razotkriva logističku koreografiju predmeta i često apsurdnu, katkad poetičnu stvarnost muzejskog života.

Ovu naraciju oblikuju i druge muzejske uloge: restauratori sa svojim forenzičkim pogledom, ikonolozi koji raščlanjuju značenja s taksonomskom preciznošću, čuvari koji intuitivno kalibriraju udaljenost i sigurnost te kustosi koji neprestano traže ravnotežu između svojih vizija i institucionalnih ograničenja. Te isprepletene perspektive stapaju se u složenu ekologiju našeg odnosa s umjetnošću.

Za vrijeme svog studijskog boravka u Rijeci, Aigner će sagledati zbirke MMSU-a kroz višeslojnu prizmu, a pritom se neće fokusirati samo na umjetnička djela, već i na njihove institucionalne i društvene okvire. Oslanjajući se na iskustva iz Beča, razvit će izložbeni format koji potiče ironiju i dijalog te otkriva skrivenu logiku svakodnevice.

Rezidenciju je podržao Odjel za kulturu Regije Štajerske.

Muzej moderne i suvremene umjetnosti

→ www.mmsu.hr

MMSU, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci osnovan je 1948. godine. Od samih početaka Muzej je programima poput prvih skupnih izložbi suvremene umjetnosti u Jugoslaviji, koje su se pod nazivom "Riječki salon" održavale 1954. do 1963., " Biennala mladih umjetnika Jugoslavije", 1960. do 1991., "Biennala mladih umjetnika Mediterana", 1993. - 1997., trodijelnog istraživačko-izložbenog projekta koji daje pregled arhitekture moderne, secesije i historicizma u Rijeci, dovršenoga u razdoblju 1996. - 2003., te "Međunarodne izložbe crteža", koja se redovito održavala od 1968. do 2013., izgradio reputaciju jedne od najprestižnijih institucija na području vizualnih umjetnosti u Hrvatskoj.
Zbog opće kvalitete rada MMSU je povjeravana prezentacija hrvatske umjetnosti i umjetnika na prestižnim međunarodnim manifestacijama kao što su Venecijanski biennale 1997. (Dalibor Martinis), Biennale u Sao Paolu 2004. (Zlatko Kopljar), Venecijanski Bijenale 2007. (Ivana Franke), 12. venecijanski bijenale – Međunarodna izložba arhitekture 2010. itd. 

Od 2008. do kolovoza 2011. MMSU je suorganizator projekta X-OP Exchange of art operators and producers, u okviru programa Europske unije Program Kultura (2007.-2013.). Od 2010. do 2013. Muzej je bio partner u projektu Europeana / Digitising Contemporary Art (DCA), zatim partner u projektima Soft Control i Password Printmaking (2012.–2016.) te nositelj europskog projekta Smuggling anthologies (2012.–2015.). MMSU je od 2016. do 2020. godine bio uključen u europksi projekt Risk Change, a od 2019. do 2020. nositelj projekta Europskog socijalnog fonda Kultura dopolavora – jučer, danas, sutra.

Fundus MMSU-a danas obuhvaća više od 8.000 umjetnina koje pokrivaju razdoblje od kraja 19. st. do danas. Od 2017. godine Muzej djeluje u novoj zgradi na adresi Krešimirova 26c u ex-kompleksu Rikard Benčić. Na novoj lokacije održane su značajne izložbe u sklopu pretprograma i programa Rijeke 2020 - Europske prijestolnice kulture poput Tomislav Gotovac: Anticipator kriza - kuda idemo ne pitajte (2017.), Vlado Martek: Izložba s više naslova i Goran Petercol: Ne brini o poetici, ona će doći sama u 2019. i David Maljković: S kolekcijom u 2020..