Rezultati Javnog poziva za prijedloge Rezidencijalnog programa Kamov | Prijava za rezidencijalni program Kamov | Kamov Residency

Rezultati Javnog poziva za prijedloge Rezidencijalnog programa Kamov

Rezultati Javnog poziva za prijedloge Rezidencijalnog programa Kamov

Rezultati natječaja za tri književne rezidencije Kamov u organizaciji Gradske knjižnica Rijeka

Za rezidente Gradske knjižnice Rijeka u 2024. godini izabrani su Helena Klakočar, Snježana Radetić i Saša Ćirić. Projektno-programski tim je troje književnika koji će najesen boraviti na dvotjednim rezidencijama izabrao među 33 pristigle prijave. Pri izboru su u obzir uzeli nekoliko parametara, kao i želje samih autora koji su se u prijavnici izjasnili o preferiranom terminu gostovanja u Rijeci. Naravno, uz književne i stvaralačke kriterije važni kriteriji bili su i činjenica koliko često su autori već boravili pred riječkom publikom, procjena sveukupne zanimljivosti i relevantnosti rada te procjena presudnosti koju rezidencijski boravak može imati za njihov rad.

Tematski ovogodišnja rezidencija je usmjerena prema temama treće životne dobi - što obuhvaća fenomen starenje, demografsku krizu, posljedice produživanja života, život u trećoj životnoj dobi s ograničenim sredstvima (...) pa su artikulirane zamisli iz tog spektra privukle pažnju.

Program se odvija uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH kroz program javnih potreba u kulturi.

Helena Klakočar

Helena Klakočar akademska je slikarica i strip autorica, koja djeluje na širem polju vizualnih umjetnosti te se bavi instalacijom, ilustracijom, grafičkim dizajnom, animacijom, a poznata je po svojim autobiografskim, društvenim i političkim opažanjima. Kreirala je radove ''EL SHATT/ fragmenti '', ‘’REVOLT’’, ‘’ZID MEDITERAN’’,  zbirke stripova ‘’Vlaga, Mraz i Sol i drugi stripovi’’,  ‘’Nemirno more 1” i “Nemirno more 2’’...

Iz prijavnice:

“S obzirom na to da sam i sama u ‘trećoj životnoj dobi‘ želim obraditi tu temu u obliku ilustracija i strip pričica. Uviđam‘’na vlastitoj koži’’ da je naša svakodnevica puna tragikomičnih situacija. Uz osobne priče starijih građana bi nacrtala kartu kako se kretati gradom ako ste u kolicima, ili slabije pokretljivosti. Karta grada s javnim wc-punktovima za one sa slabijim mjehurom mi se čini korisna za ‘’nove’’ lokalne starije osobe i za goste grada. Željela bi da je moj rad duhovit i zabavan starijima i mladima. Ujedno da progovara o perspektivi starijeg korisnika ‘’grada’’, o onoj perspektivi, o koju mladi ne mogu ni zamisliti a ipak će jednog dana postati dio i njihovog životnog iskustva. Zašto Rijeka? Rijeka mi je potpuno nepoznata, bila sam samo 2 puta po par dana u Rijeci ali nisam se trebala nikad sama snalaziti (uvijek su me vodili organizatori).  To mi se čini dobra početna pozicija za otkrivanje grada.”

Saša Ćirić

Saša Ćirić završio je Filološki fakultet u Beogradu. Više od 22 godine na Radio Beogradu 2 prati srpsku, regionalne i balkanske književnosti. Književni kritičar, intervjuer, piše ali ne objavljuje pjesme, objavio dvije knjige drama i radio drama, četiri knjige književne kritike (u Zrenjaninu, Ulcinju, Zagrebu i Novom Sadu), eseja i komparativnih analiza i jednu knjigu prikaza o suvremenom filmu, pretežno holivudskom (u Beogradu). Priredio nekoliko zbornika i knjiga. Pisao kritiku za časopise i u Hrvatskoj (Zarez, Quorum, Tema), za portal Booksa.hr i za zagrebački tjednik Novosti. Bio jedan od urednika Betona (2006-2019), kritičkog dodatka dnevnog lista Danas. 

Iz plana rada: 

“Moja namera je da tokom boravka na rezidenciji u Rijeci za svoju emisiju „Oko Balkana“ na Radio Beogradu 2 snimim intervjue sa autorima i autorkama iz Rijeka, kao i sa gostima festivala Vrisak. 

Budući da je tema rezidencije fenomen trećeg životnog doba, imam nameru da se kao kritičar i esejista posvetim hrvatskim i regionalnim piscima u trećem životnom dobu, odnosno temi starosti i penzionerskom životu sa oskudnim sredstvima u našim savremenim literaturama.” 

Snježana Radetić

Snježana Radetić diplomirala je hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti te bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu. Gotovo tri desetljeća radila je u srednjoj školi, a nakon toga šest godina vodila ustanovu u kulturi i obrazovanju odraslih u rodnome gradu Poreču. Posljednjih godina piše poeziju i prozu. Pjesme su joj objavljivane u Dometima i na portalima Čovjek-časopis i Astronaut.ba. U listopadu 2022. godine izlazi njena prva zbirka pjesama Privilegija leta, Biakova, Zagreb, pod uredničkom rukom književnice Darije Žilić. Svojim je pjesmama 2021. i 2022. godine dospjela u finale Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama

Iz prijavnice:

“Rezidencija bi mi dala priliku za finaliziranje zbirke priča za koju istražujem i pišem već godinu dana. Koncept zbirke jest iz prvog ženskog lica progovarati o ženama svih životnih dobi. Kroz priče istražujem odnose koji ženu nose kroz život i uloge koje prihvaća ili od njih zazire. Ona je supruga, majka, ljubavnica, baka, nerotkinja, kći, susjeda, neodlučna, zlostavljana, hrabra, traži svoje mjesto u društvu. Junakinje priča između ostalih su i žene treće životne dobi koje se nose sa svime što ta životna faza donosi: pad životne energije, onemoćalost, tjeskobu i bezvoljnost, ustrajnost, dublje razumijevanje života, rasap uvjerenja, olakšanje, oslobađanje od životnih koncepata. Istražujem prostor slobode žene u određenoj dobi i čitav dijapazon uzroka koji joj tu slobodu oduzimaju. Budući da i sama pripadam populaciji treće životne dobi, tema rezidencije intimno mi je vrlo intrigantna. Radi se o velikoj promjeni, osobito s odlaskom u mirovinu. Generacijski jaz sve je veći. Lako se zapada u malodušnost i osjećaj suvišnosti. Smanjena fizička aktivnost smanjuje i osjećaj sreće, nedostatak dinamike povećava tjeskobu. Smanjeni prihodi oduzimaju osjećaj slobode. S druge strane, moguće je to prevladati prihvaćanjem novog životnog ritma i dubljim razumijevanjem postojanja.”

Rezultati natječaja „Rezidencijalni program Kamov – javni poziv izvaninstitucionalnoj sceni“

 

Na natječaj objavljen 31. 1. 2024. godine stigle su ukupno dvije prijave, a članovi programskog savjeta u sastavu Branka Benčić (ravnateljica MMSU), Kristian Benić (voditelj za odnose s javnošću, marketing i projekte GKR), Kora Girin (voditeljica rezidencijalnog programa MMSU) i Edvin Liverić (ravnatelj HKD) utvrdili su da prijava Kreativnog laboratorija suvremenog kazališta Krila zadovoljava sve uvjete natječaja, te su podržali prijedlog prijavljenog programa u terminu od 19. 11. do 3. 12. 2024.

  1. KREATIVNI LABORATORIJ SUVREMENOG KAZALIŠTA KRILA – „Crne ovce“, Jura Ruža (Varaždin) i Martina Terzić (Osijek)

 

Iz prijave: Crne ovce je rad na predstavi autorskog i fizičkog kazališta u kojem ćemo nastaviti istraživati materijal koji je nastao tijekom umjetničkog istraživanja „Magično kazalište“, a bavio se temom složenosti i dualnosti ljudske prirode (duh/tijelo, čovjek/vuk, svjesno/nesvjesno), a iz kojeg je proizašla tema predaka i crnih ovci u obitelji.  Kroz proces improvizacije i autorefleksije tražit ćemo crne ovce u vlastitim obiteljima s ciljem da se neispunjeni snovi, nove vrijednosti, zatrti talenti naših predaka manifestiraju i konačno ostvaruju kroz tzv. crne ovce. Cilj je fiksirati scenski i koreografski materijal koji će se finalizirati u 2025., te premijerno prikazati u Rijeci, Varaždinu i Osijeku.

 

Druga pristigla prijava nije zadovoljila kriterij kojim je propisano da je umjetnička organizacija-prijavitelj registrirana u Hrvatskoj, odnosno aktivna na području Rijeke i Primorsko-goranske županije. Međutim, s obzirom na kvalitetu prijavljenog programa i zbog raspoloživosti preostalog termina ponuđenog natječajem, programski savjet predlaže da MMSU koordinira prijavljeni program rezidencije umjetničkog kolektiva Luckaste drugarice u razdoblju od 5. 12. do 19. 12. 2024.

LUCKASTE DRUGARICE – „Soft Power: Dionysian Socialism“ – Neda Kovinić, Simonida Žarković i Nevena Radulović (Beograd)

 

Iz prijave: U Kamov rezidenciji željele bismo nastaviti i proširiti istraživanje provedeno tijekom 2022. i 2023. godine, a posvećeno nasljeđu nudizma - FreiKörperKultur (FKK) u Jugoslaviji. FKK, odnosno „kultura slobodnog tijela“, na jadransku je obalu stigla 1960-ih iz Zapadne Njemačke, a javni stav o nudizmu mijenja se nakon rata u devedesetima s osnivanjem nacionalnih država i tranzicijom u kapitalizam. Te promjene reflektiraju se u porastu nacionalizma, povratku religioznosti, konzumerizmu i eksploatacijskom odnosu prema okolišu. (…) Istraživanje bismo željele prevesti u site-specific instalaciju i performans koji se inspirira poviješću naturizma u Rijeci i Istri.“